Obnovljiva energija je energija dobivena iz prirodnih izvora koji se nadopunjuju većom brzinom nego što se troše.Sunčeva svjetlost i vjetar, na primjer, takvi su izvori koji se stalno obnavljaju.Obnovljivih izvora energije ima u izobilju i svuda oko nas.
Fosilna goriva – ugalj, nafta i gas – s druge strane, su neobnovljivi resursi za koje su potrebne stotine miliona godina da se formiraju.Fosilna goriva, kada se sagore za proizvodnju energije, uzrokuju štetne emisije stakleničkih plinova, poput ugljičnog dioksida.
Proizvodnja obnovljive energije stvara daleko niže emisije od sagorijevanja fosilnih goriva.Prelazak sa fosilnih goriva, koja trenutno čine lavovski dio emisija, na obnovljivu energiju ključna je za rješavanje klimatske krize.
Obnovljivi izvori energije su sada jeftiniji u većini zemalja i stvaraju tri puta više radnih mjesta od fosilnih goriva.
Evo nekoliko uobičajenih izvora obnovljive energije:
SOLARNA ENERGIJA
Sunčeva energija je najzastupljeniji od svih energetskih resursa i može se iskoristiti čak i po oblačnom vremenu.Brzina kojom Zemlja presreće sunčevu energiju je oko 10.000 puta veća od brzine kojom čovječanstvo troši energiju.
Solarne tehnologije mogu isporučiti toplinu, hlađenje, prirodnu rasvjetu, električnu energiju i goriva za niz primjena.Solarne tehnologije pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju bilo putem fotonaponskih panela ili kroz ogledala koja koncentrišu sunčevo zračenje.
Iako nisu sve zemlje podjednako obdarene solarnom energijom, značajan doprinos energetskom miksu iz direktne solarne energije moguć je za svaku zemlju.
Troškovi proizvodnje solarnih panela su dramatično pali u posljednjoj deceniji, čineći ih ne samo pristupačnim, već često i najjeftinijim oblikom električne energije.Solarni paneli imaju vijek trajanja od otprilike 30 godina i dolaze u različitim nijansama ovisno o vrsti materijala koji se koristi u proizvodnji.
ENERGIJA VJETRA
Energija vjetra iskorištava kinetičku energiju zraka koji se kreće korištenjem velikih vjetroturbina smještenih na kopnu (kopno) ili u moru ili slatkoj vodi (offshore).Energija vjetra se koristi milenijumima, ali tehnologije vjetroelektrane na kopnu i moru su se razvile u posljednjih nekoliko godina kako bi se maksimizirala proizvedena električna energija – s višim turbinama i većim promjerom rotora.
Iako prosječne brzine vjetra značajno variraju ovisno o lokaciji, svjetski tehnički potencijal za energiju vjetra premašuje globalnu proizvodnju električne energije, a u većini regija svijeta postoji veliki potencijal da se omogući značajno korištenje energije vjetra.
Mnogi dijelovi svijeta imaju velike brzine vjetra, ali najbolje lokacije za proizvodnju energije vjetra su ponekad udaljene.Energija vjetra na moru nudi ogroman potencijal.
GEOTERMALNA ENERGIJA
Geotermalna energija koristi dostupnu toplotnu energiju iz unutrašnjosti Zemlje.Toplota se izvlači iz geotermalnih rezervoara pomoću bunara ili drugih sredstava.
Rezervoari koji su prirodno dovoljno topli i propusni nazivaju se hidrotermalnim rezervoarima, dok se rezervoari koji su dovoljno topli, ali koji su poboljšani hidrauličnom stimulacijom nazivaju poboljšani geotermalni sistemi.
Jednom na površini, fluidi različitih temperatura mogu se koristiti za proizvodnju električne energije.Tehnologija za proizvodnju električne energije iz hidrotermalnih akumulacija je zrela i pouzdana i radi više od 100 godina.
HIDROPENERGIJA
Hidroenergija koristi energiju vode koja se kreće od viših ka nižim visinama.Može se proizvesti iz akumulacija i rijeka.Akumulacijske hidroelektrane oslanjaju se na uskladištenu vodu u akumulaciji, dok protočne hidroelektrane koriste energiju iz raspoloživog toka rijeke.
Hidroenergetski rezervoari često imaju višestruku namenu – obezbeđivanje vode za piće, vode za navodnjavanje, kontrolu poplava i suša, usluge navigacije, kao i snabdevanje energijom.
Hidroenergija je trenutno najveći izvor obnovljive energije u sektoru električne energije.Oslanja se na općenito stabilne obrasce padavina, a na njega mogu negativno utjecati suše uzrokovane klimom ili promjene ekosistema koje utiču na obrasce padavina.
Infrastruktura potrebna za stvaranje hidroenergije takođe može negativno uticati na ekosisteme.Iz tog razloga, mnogi smatraju da je mala hidroelektrana prihvatljivija za okoliš, a posebno pogodna za zajednice na udaljenim lokacijama.
OCEAN ENERGY
Energija oceana proizlazi iz tehnologija koje koriste kinetičku i toplinsku energiju morske vode – valove ili struje na primjer – za proizvodnju električne ili toplinske energije.
Okeanski energetski sistemi su još uvijek u ranoj fazi razvoja, s brojnim prototipima uređaja za valove i plimne struje koji se istražuju.Teoretski potencijal energije okeana lako premašuje trenutne ljudske energetske potrebe.
BIOENERGIJA
Bioenergija se proizvodi od raznih organskih materijala, nazvanih biomasa, kao što su drvo, drveni ugalj, balega i drugi stajnjak za proizvodnju toplotne i električne energije, te poljoprivredni usjevi za tečna biogoriva.Većina biomase koristi se u ruralnim područjima za kuvanje, rasvjetu i grijanje prostora, općenito siromašnije stanovništvo u zemljama u razvoju.
Moderni sistemi biomase uključuju namjenske usjeve ili drveće, ostatke iz poljoprivrede i šumarstva i razne tokove organskog otpada.
Energija stvorena sagorijevanjem biomase stvara emisije stakleničkih plinova, ali na nižim razinama od sagorijevanja fosilnih goriva poput uglja, nafte ili plina.Međutim, bioenergija bi se trebala koristiti samo u ograničenim primjenama, s obzirom na potencijalne negativne utjecaje na okoliš koji se odnose na povećanje šuma i bioenergetskih plantaža velikih razmjera, te rezultirajuću krčenje šuma i promjenu namjene zemljišta.
Vrijeme objave: 29.11.2022